Od 1. jula 2025. godine počinje primjena novih zakonskih odredbi o doprinosima koje donose smanjenje zbirne stope sa dosadašnjih 41,5 posto na 36 posto. Riječ je o prvoj ovakvoj izmjeni od 2009. godine. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima objavljen je u Službenim novinama FBiH broj 33/25, a iako je stupio na snagu već 8. maja, njegova primjena počinje danas.

Prema novim odredbama, doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca smanjuje se sa 23 na 19,5 posto, dok se doprinos za zdravstveno osiguranje smanjuje sa 16,5 na 14,5 posto. Na strani zaposlenika, doprinos za PIO se spušta sa 6 na 2,5 posto, a za zdravstveno osiguranje sa 4 na 2 posto. Time se ukupno zbirno opterećenje snižava na 36 posto.

Ipak, efekti ove reforme u praksi izazvali su podijeljene reakcije. Knjigovodstvena agencija Consigliere za portal Akta.ba ističe da efekti ove mjere ne bi trebali biti posmatrani samo kroz procente koje Vlada komunicira. “Na ovo pitanje najbolje je slikovito odgovoriti sa specifikacije uz isplatu plata, a ne nabacano u procentima kako je Vlada prezentovala. Smanjenje stope doprinosa u iznosu od 5,5% se ogleda u ovom dijelu na teret poslodavca”, kazali su iz agencije Consigliere, referirajući se na konkretne obračune plata koje su pripremili.

Prema tim analizama, ukupan trošak obaveza za radnika sa minimalnom neto platom od 1.000 KM, prije smanjenja doprinosa, iznosio je čak 743,82 KM (uključujući posebne naknade).

Nakon stupanja na snagu novih stopa, od 1. jula taj iznos pada na 657,90 KM. To predstavlja nominalno smanjenje od oko 85,91 KM po radniku, ali i dalje ostavlja ukupan trošak većim nego u 2024. godini, kada su poslodavci za radnika sa minimalcem od 619 KM imali ukupne obaveze od oko 438,49 KM.

Iz Consiglierea naglašavaju da, uprkos zakonskom smanjenju doprinosa, ukupan trošak rada i dalje raste zbog povećanja minimalne plate koje je stupilo na snagu početkom godine. Povećanje sa 619 KM na 1.000 KM minimalne neto plate u praksi znači da poslodavci i dalje snose znatno veće izdatke, i to bez obzira na niže stope doprinosa.

Još jedan važan aspekt koji se često previđa jeste uticaj na neto primanja radnika. Stručnjaci ističu da smanjenje doprinosa na strani zaposlenih ne znači automatski i povećanje njihovih plata. “Uštede ostvarene po osnovu smanjenih doprinosa mogu se odraziti na povećanje plata samo ako poslodavac to odluči. Zakonska obaveza za povećanje plata ne postoji”, navodi za Akta.ba Denis Zukić, izvršni direktor FEB d.d.

Vlada Federacije BiH u međuvremenu je pokušala dodatno amortizirati efekat povećanih troškova donošenjem uredbe o sufinansiranju doprinosa poslodavcima za 2025. godinu. Mjera predviđa refundaciju dijela doprinosa za zaposlene radnike, uz postavljanje određenih kriterija koje poslodavci moraju ispuniti, poput nivoa isplaćene neto plate i očuvanja broja zaposlenih.

Zakon je usvojen na sjednici Predstavničkog doma održanoj 2. i 3. aprila, te na sjednici Doma naroda 22. aprila 2025. godine.