Cijena zlata je nakon rekordnih 5.595 dolara po unci u januaru, tokom prve polovine juna pala za oko 25 posto. Spot cijena zlata 16. juna iznosila je 4.339 dolara po unci, nakon što je 11. juna dotakla 4.022 dolara, najniži nivo od novembra 2025. godine. Ipak, tokom prošle godine zlato je ostvarilo rast od čak 64 posto, što predstavlja najveći godišnji skok u posljednjih 46 godina.

Geopolitičke krize i kamatne stope pritišću tržište

Status zlata kao sigurnog utočišta privremeno je oslabio nakon izbijanja rata u Iranu. Dodatni pritisak na cijenu stvorila su očekivanja viših kamatnih stopa u SAD-u nakon snažnih podataka s tržišta rada.

„U vrlo kratkom roku tržište mora apsorbirati rizik od povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi i jačanja dolara“, izjavio je za Reuters Aakash Doshi, direktor strategije za zlato i metale u State Street Investment Managementu.

Analitičari ipak očekuju novi oporavak cijene zlata nakon što su Iran i SAD usaglasili memorandum o razumijevanju o okončanju sukoba i najavili ponovno otvaranje Hormuškog moreuza. Smirivanje tenzija već se odrazilo na tržište nafte, pa je cijena Brenta pala ispod 83 dolara po barelu.

Centralne banke nastavljaju kupovati zlato

Višegodišnji rast cijene zlata prije svega je potaknut centralnim bankama koje agresivno povećavaju svoje zlatne rezerve. Potražnju dodatno podstiču investitori koji traže sigurnu imovinu usljed trgovinskih sukoba, geopolitičkih napetosti i neizvjesnosti na finansijskim tržištima.

Najnovije istraživanje World Gold Councila, provedeno među 76 centralnih banaka, pokazuje gotovo jednoglasan optimizam prema zlatu. Čak 89 posto ispitanika očekuje rast ukupnih svjetskih zlatnih rezervi tokom naredne godine, dok rekordnih 45 posto planira povećati vlastite zalihe zlata.

Samo jedan posto ispitanih banaka očekuje smanjenje rezervi.

Zlato više nije samo zaštita od inflacije

Za centralne banke zlato danas predstavlja mnogo više od zaštite od inflacije. Ono se sve više smatra osiguranjem od geopolitičkih kriza, ratova i nepredvidivih ekonomskih šokova.

Posebno je to izraženo u zemljama u razvoju, gdje čak 95 posto centralnih banaka geopolitičku nestabilnost smatra ključnim faktorom pri upravljanju rezervama. U razvijenim zemljama taj procenat iznosi 67 posto.

Rat u Iranu dodatno je pojačao percepciju rizika, pa je geopolitička nestabilnost prvi put prestigla inflaciju među faktorima koji utiču na upravljanje međunarodnim rezervama.

Slabljenje povjerenja u američki dolar

Anketa pokazuje i da centralne banke postepeno smanjuju oslanjanje na američki dolar. Gotovo tri četvrtine ispitanika očekuje da će udio dolara u globalnim rezervama u narednih pet godina biti manji nego danas.

S druge strane, očekuje se da će zlato nastaviti povećavati svoj značaj kao ključna rezervna imovina.

Sve više zemalja vraća zlato kući

Pored povećanja rezervi, centralne banke mijenjaju i način čuvanja zlata. Iako je Banka Engleske i dalje najpopularnija lokacija za pohranu, sve više država odlučuje da zlato drži unutar vlastitih granica.

Tokom protekle godine devet posto centralnih banaka povećalo je količine zlata pohranjenog u zemlji, dok je dodatnih deset posto proširilo broj inostranih lokacija za čuvanje rezervi.

Zlato ponovo postaje stub finansijske sigurnosti

Stručnjaci smatraju da centralne banke više ne posmatraju zlato kao ostatak starog monetarnog sistema. U vremenu ratova, trgovinskih sukoba, rastućih dugova i političke neizvjesnosti, ono se ponovo nameće kao jedan od najvažnijih stubova međunarodnih rezervi.

Ako se nastavi rast budžetskih deficita i slabljenje povjerenja u vodeće svjetske valute, zlato bi u narednim godinama moglo dodatno učvrstiti status najvažnijeg sigurnog utočišta za države i investitore, piše Raport.