Cijene zlata i srebra pale su pod utjecajem rasta prinosa na američke državne obveznice, jačanja dolara i viših cijena sirove nafte, što je smanjilo potražnju za plemenitim metalima koji ne donose kamatu.

Prema tržišnim podacima, fjučersi zlata na berzi pali su 1,57 posto, na 4.253,40 dolara za uncu (3.644 eura), dok je srebro pojeftinilo 2,76 posto, na 63,01 dolar za uncu (54 eura), prenio je CNBC.

Pad cijena uslijedio je nakon što su vrijednosti zlata i srebra već oslabile prošle sedmice.

Decembarski fjučersi zlata tada su pali za 103,70 dolara, odnosno 2,34 posto, na 4.321,20 dolara za uncu, dok je srebro pojeftinilo za 2,35 dolara, ili 3,5 posto, na 64,80 dolara za uncu.

Na tržišta plemenitih metala dodatno utiče rast prinosa na američke obveznice.

Prinos na 30-godišnje američke državne obveznice približio se nivoima posljednji put viđenim 2004. godine, dok je porastao i prinos na desetogodišnje obveznice.

Viši prinosi povećavaju trošak držanja imovine koja ne donosi kamatu, poput zlata i srebra, dok jači dolar dodatno otežava kupovinu metala denominiranih u američkoj valuti.

Na tržištima se sada očekuju novi američki ekonomski podaci, prije svega izvještaj o zaposlenosti, podaci o inflaciji i ličnoj potrošnji, kao i komentari zvaničnika američkih Federalnih rezervi.

Ovi podaci mogli bi utjecati na očekivanja u vezi s daljnjim kretanjem kamatnih stopa.

Mogućnost novog povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi u oktobru dodatno negativno utječe na plemenite metale, dok geopolitička neizvjesnost, uključujući situaciju na Bliskom istoku i oko Ormuzskog moreuza, istovremeno može podstaći potražnju za zlatom kao sigurnim utočištem, piše Raport.