Ekonomija BiH u ovoj godini trebalo bi da raste po stopi od 2,4 odsto, što je ispod prosjeka zapadnog Balkana, a Svjetska banka upozorava da visoki troškovi trgovine i komplikovane regulatorne procedure koče razvoj privrede, konkurentnost preduzeća i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.

Prema prognozama Svjetske banke, privredni rast BiH trebalo bi da ubrza sa procijenjenih 2,1 odsto u 2025. godini na 2,4 odsto u 2026, dok se za 2027. predviđa rast od 2,9 odsto, a za 2028. godinu 3,1 odsto.

Ipak, prognoze za BiH nešto su nepovoljnije nego u proljećnom izvještaju Svjetske banke, jer su očekivane stope rasta za sve tri godine, od 2026. do 2028, snižene za po 0,1-procentni poen.

U novom redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan, objavljenom u utorak, upozorava se da su visoki troškovi trgovine i složene regulatorne procedure među ključnim preprekama snažnijem ekonomskom razvoju, konkurentnosti preduzeća i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta u regionu.

BiH raste sporije od prosjeka zapadnog Balkana

Ekonomija BiH je, prema podacima iz izvještaja, u 2023. godini zabilježila rast od dva odsto, koji je u 2024. ubrzao na 3,2 odsto, prije usporavanja u 2025. godini.

Na nivou šest ekonomija zapadnog Balkana, koje obuhvataju Albaniju, BiH, Crnu Goru, KiM, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, Svjetska banka očekuje ubrzanje prosječnog ekonomskog rasta sa 2,6 odsto u 2025. na 3,1 odsto u 2026. godini, prvenstveno zahvaljujući potrošnji i investicijama.

Dalje jačanje privredne aktivnosti očekuje se u 2027. godini, kada bi regionalni rast trebalo da dostigne 3,4 odsto, a ista stopa predviđa se i za 2028. godinu.

Takva kretanja, navodi se u izvještaju, potvrđuju otpornost ekonomija zapadnog Balkana na spoljne šokove i nastavak njihovog ekonomskog približavanja Evropskoj uniji, uprkos geopolitičkim neizvjesnostima i slabijoj privrednoj aktivnosti ključnih trgovinskih partnera.

“U trenutku pojačane geopolitičke neizvjesnosti i slabog rasta kod ključnih trgovinskih partnera, zapadni Balkan je još jednom dokazao svoju ekonomsku otpornost”, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.

Ipak, kako je istakla, sama otpornost nije dovoljna da bi region dostigao prosječni dohodak Evropske unije, niti da bi otvorio kvalitetna radna mjesta potrebna građanima.

“Radna mjesta stvaraju dinamični privatni sektori, a sljedeća faza rasta zahtijeva efikasne i predvidljive propise i uklanjanje trgovinskih barijera, i to ne samo na granicama, već i iza njih”, poručila je Yu.

Trgovinske barijere povećavaju troškove poslovanja

U izvještaju se navodi da su višestruki ciklusi carinske liberalizacije doveli do duboke integracije zapadnog Balkana u svjetsku trgovinsku razmjenu.

Trgovina robom i uslugama dostigla je 107 odsto regionalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2025. godini, što je više od prosjeka Evropske unije, koji iznosi 90 odsto. Istovremeno, izvoz usluga se učetvorostručio u periodu od 2010. do 2025. godine.

Ipak, sljedeća generacija reformi trebalo bi da pomogne preduzećima da potpunije i dugoročnije iskoriste pristup tržištima, smanjenjem nepotrebnih troškova koji nastaju unutar granica.

Prosječna carinska stopa na uvoz robe na zapadnom Balkanu iznosi oko šest odsto, ali se necarinskim mjerama na uvoz dodaju troškovi od još približno 10 odsto.

Ti troškovi posebno su visoki u pojedinim sektorima poljoprivrede, gdje prelaze 20 odsto. Troškovi ograničenja prekograničnog pružanja usluga još su veći i procjenjuju se na 29 odsto.

Uklanjanje samo polovine postojećih prepreka za uvoz, poput nepotrebnih zahtjeva za dozvole i ovlaštenja, višestrukih kontrola, procedura sertifikacije i pravila o poslovnom nastanjivanju, moglo bi srednjoročno povećati BDP za do 12,5 odsto, pokazuju rezultati simulacija predstavljeni u izvještaju.

Samo trećina novih izvoznika opstane prvu godinu

Visoki troškovi uvoza istovremeno otežavaju kompanijama u regionu izvoz i opstanak na stranim tržištima.

Podaci Svjetske banke pokazuju da tek približno trećina novih izvoznih poduhvata kompanija sa zapadnog Balkana opstane tokom prve godine poslovanja na inostranim tržištima, dok svega jedan do četiri odsto njih opstane pet godina.

Takva nestabilnost izvoza ima direktne posljedice na zaposlenost i kvalitet radnih mjesta, budući da izvozno orijentisana preduzeća zapošljavaju veliku većinu radnika u regionalnoj prerađivačkoj industriji.

Osim toga, kompanije koje posluju na međunarodnim tržištima uglavnom su veće i isplaćuju više zarade od uporedivih preduzeća koja su prvenstveno usmjerena na domaće tržište.

Zbog toga Svjetska banka ocjenjuje da bi smanjenje trgovinskih prepreka moglo omogućiti većem broju kompanija da se uključe u izvoz, dugoročno opstanu na stranim tržištima i otvaraju bolje plaćena radna mjesta.

Gavran: Rast od 2,4 odsto građani neće ni osjetiti

Ekonomista Igor Gavran smatra da prognozirane stope rasta nisu naročito ohrabrujuće, jer ekonomije regiona i dalje znatno zaostaju za razvijenim zemljama i potrebne su im mnogo više stope rasta kako bi im se približile čak i na duži rok.

“Navedeni faktori jesu bitni, ali mislim da veći uticaj imaju vlasti, koje posebno u BiH djeluju destruktivno na ekonomiju, umjesto da podstiču ekonomski razvoj, uz obilje korupcije. Rast od 2,4 odsto neće se ni osjetiti, a kamoli da će građani živjeti bolje. Građanima mnogo više znači daleko veći rast cijena”, kazao je Gavran.