U Službenim novinama Federacije BiH objavljen je novi Zakon o fiskalizaciji transakcija, koji uvodi najveću promjenu fiskalnog sistema u posljednjih desetak godina. Iako se u javnosti najviše govori o e-računima i e-fakturama, privrednicima je i dalje najnejasniji ključni pojam novog modela: ESET.
Razlog je jednostavan — novi sistem fiskalizacije više se ne oslanja na klasične fiskalne kase kao hardver (“kase 1 i 2”), nego prelazi na digitalni, softverski model. Zato u nastavku donosimo jasno i objedinjeno objašnjenje: šta je ESET, čemu služi, ko ga koristi, kako funkcioniše i kada sve počinje.
Šta je ESET?
Prema zakonskoj definiciji, ESET (Elektronski sistem za evidentiranje transakcija) je specijalizovani softverski sistem koji omogućava pouzdano i potpuno evidentiranje svih poslovnih transakcija, kao i izvještavanje Poreznoj upravi Federacije BiH o izdatim računima.
Drugim riječima, ESET je “nova fiskalna kasa” – ali u formi softvera, koja umjesto da podatke čuva u uređaju, u realnom vremenu šalje podatke Poreznoj upravi i omogućava da se fiskalizacija obavlja digitalno.
ESET = fiskalizacija bez kasa (hardvera)
Novi zakon uvodi radikalnu promjenu: fiskalizacija postaje softverska.
To znači da firme više neće biti vezane za konkretan fiskalni uređaj. Umjesto toga, transakcije se evidentiraju kroz ESET, koji može biti:
- instaliran kao softver (lokalno),
- korišten kao cloud rješenje,
- pokrenut na različitim uređajima: računar, tablet, mobilni telefon, POS/kasa (ako je kompatibilna i certificirana).
Suština je da nije bitan uređaj, nego da je rješenje kompatibilno s pravilima i certificirano za fiskalizaciju.
Šta ESET radi u praksi?
U praksi, ESET je sistem kroz koji se:
- izdaje račun (papirni ili digitalni),
- račun se digitalno potpisuje,
- generišu sigurnosni elementi (brojevi/oznake koji potvrđuju fiskalizaciju),
- podaci se arhiviraju,
- i najvažnije: podaci se dostavljaju Poreznoj upravi u realnom vremenu (ili naknadno, ako se radi offline režim).
Zakon fiskalizaciju definiše kao skup mjera i postupaka kojima se omogućava izvještavanje Porezne uprave o transakcijama izdavaoca računa (a u širem obuhvatu i o drugim dokumentima) putem ESET-a.
ESET nije “sam za sebe”. On je dio šireg sistema u kojem centralnu ulogu ima Centralna platforma za fiskalizaciju (CPF), kojom upravlja Porezna uprava FBiH.
CPF je centralno mjesto gdje se evidentiraju i obrađuju podaci iz sistema fiskalizacije. Kroz CPF se, prema objašnjenjima iz pratećih tekstova i prezentacija, planira:
- evidencija fiskalnih računa,
- e-faktura (posebno u B2B i B2G),
- narudžbenica i otpremnica (posebno u ugostiteljstvu, hotelijerstvu, logistici i trgovini),
- provjera računa putem QR koda,
- automatsko formiranje knjiga prodaje i nabavke (što smanjuje administraciju).
U prevodu, ESET je “alat” koji izdaje i šalje podatke, a CPF je centralna platforma Porezne uprave koja sve prikuplja, evidentira i povezuje u jedinstven sistem.
Za velike i tehnički spremne subjekte predviđena je mogućnost da se direktno integrišu s Poreznom upravom (CPF platformom), bez posrednika.
Za ostale je predviđena mogućnost korištenja ovlaštenih posrednika koji u ime obveznika obavljaju slanje/prijem podataka.
U svakom slučaju, osnovni “izvor” podataka ostaje isti: ESET.
Šta ako nema interneta ili sistem “padne”?
Zakon predviđa i realne situacije iz prakse, odnosno privremeni prekidi rada sistema, prekidi internet veze i mogućnost rada u offline režimu, uz pravilo da se u takvim situacijama fiskalizacija može obaviti naknadno, čim se uspostave uslovi.
Da li će svi morati kupovati ESET?
Ne nužno. Predviđena je i podrška za najmanje obveznike i to besplatna aplikacija Porezne uprave za određene kategorije obveznika, prvenstveno male poduzetnike koji nisu PDV obveznici.
To znači da dio tržišta neće morati odmah kupovati komercijalna softverska rješenja, nego će imati osnovni državni alat za izdavanje računa i fiskalizaciju.
Stroži nadzor i odgovornost softverskih rješenja
Kako je novi sistem zasnovan na softveru, zakon i prateća objašnjenja naglašavaju strožije kontrole: visoke kazne za neizdavanje računa, kazne za korištenje neodobrenih rješenja ili izbjegavanje fiskalizacije, mogućnost zabrane obavljanja djelatnosti (pečaćenje prostora).
U objašnjenjima je posebno naglašeno da proizvođači fiskalnog softvera moraju ispuniti visoke tehničke i sigurnosne standarde i proći testiranja, upravo da bi se spriječile ranije zloupotrebe.
Kada počinje primjena?
Iako zakon formalno stupa na snagu osam dana od objave, primjena ne počinje odmah.
Prema informacijama iz objavljenog okvira Zakon se počinje primjenjivati tek nakon donošenja svih potrebnih podzakonskih akata i uspostave tehničkih/administrativnih kapaciteta, a najkasnije do 31. augusta 2027. godine.
Također, predviđen je i dug prelazni period za postojeće fiskalne uređaje. Korištenje “starih” kasa biće moguće još tri ili četiri godine od početka primjene, što u praksi znači potencijalno do 31. augusta 2030. ili 31. augusta 2031. godine, zavisno od statusa obveznika i sistema koji je u upotrebi, piše Akta.
