Iako je za stupanje na snagu ovih zakonskih izmjena potrebno njihovo usvajanje i u Domu naroda, građani očekuju da će vrlo brzo, za koji dan, doći do pojeftinjenja proizvoda, u prvom redu osnovnih životnih namirnica. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da će taj proces, pogotovo kad je riječ o uvođenju diferenciranih stopa PDV-a, trajati znatno duže i da nema garancija kako će primjena tih izmjena zakona doista dovesti do znatnijih pojeftinjenja.

O efektima ovih zakonskih rješenja urednik emisije “Sedmica” Radija Bosne i Hercegovine Amir Sužanj razgovarao je sa načelnikom odjeljenja za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine Ratkom Kovačevićem. 

Odluka o ukidanju jedinstvene, odnosno uvođenju diferencirane stope stope PDV-a, gospodine Kovačeviću, čeka potvrdu u Domu naroda, ali građani očekuju njene efekte vrlo brzo. Šta je  neophodno uraditi da bi došlo do korekcije cijena u interesu građana i kad bismo realno mogli očekivati primjenu ovih zakonskih izmjena? 

“Za početak možda i kao informacija svim građanima u Bosni i Hercegovini – Zakon o PDV-u u Bosni i Hercegovini primjenjuje se od 1. januara 2006. godine. On je rađen sa ekspertima iz poreskih uprava zemalja članica Evropske Unije u toku 2005. godine i on je tada praktično bio u potpunosti usklađen sa legislativom Evropske Unije kojom se definiše PDV. Međutim, mi smo sada u 2022. godini i u međuvremenu nije bilo nikakvih izmjena Zakona o PDV-u, tako da praktično postoji čitav niz elemenata koji bi se, ustvari, u ovom trenutku morali mijenjati, a da bi naš novi Zakon o PDV-u bio usklađen sa legislativom Evropske Unije. S druge strane, kad su u pitanju same stope PDV-a, što predviđa i novi nacrt zakona koji je prošao u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine, to je svim zemljama, i članicama Evropske Unije, ostavljeno praktično da same odluče da li će imati jednu jedinstvenu stopu ili će imati više stopa. Što se tiče Bosne i Hercegovine, mi od samog početka provođenja Zakona o PDV-u imamo jedinstvenu stopu od 17 posto i imamo nultu stopu za izvoz. Kad je u pitanju sama Uprava za indirektno oporezivanje i softversko rješenje koje prati sistem PDV-a u Bosni i Hercegovini, sve je urađeno i pripremljeno na način da mi provodimo tu jednu jedinstvenu stopu, a ako se želi ići u pravcu uvođenja diferencirane stope PDV-a onda zaista tu mora da se desi više stvari. Prvenstveno, sama zakonska procedura usvajanja izmjena zakona iz oblasti indirektnih poreza predviđa da saglasnost na takvu jednu izmjenu zakona prije svega mora dati Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, gdje su članovi s pravom glasa tri ministra finansija u Bosni i Hercegovini. Nakon toga je predviđeno da takav prijedlog zakona ide u Savjet ministara i tek onda u Parlament Bosne i Hercegovine. Dakle, to je zakonska legislativa koja definiše izmjenu bilo kog zakona iz oblasti indirektnih poreza, pa tako i Zakona o PDV-u. Ono što je neophodno i što je prvi korak jeste činjenica da, ukoliko se želi ići u pravcu uvođenja diferenciranih stopa, precizno se mora odrediti koji su to proizvodi osnovne životne namirnice.” 

U čijoj je to nadležnosti i kako će biti određeni ti proizvodi, na osnovu kojih parametara?

“Sam predlagač bi trebao reći i koji su to proizvodi. U slučaju da to nije precizno definisano, pretpostavka je da će takav jedan prijedlog doći prema Upravnom odboru da bi se eventualno formirala jedna radna grupa, gdje će možda biti i član radne grupe neko iz Uprave za indirektno oporezivanje i da se onda, zajedno sa predlagačem, ide u pravcu konkretnog i potpuno jasnog definisanja šta su osnovne životne namirnice, koje će biti oporezovane nižom stopom PDV-a. Ne može se reći: nižom stopom PDV-a će biti oporezovani mlijeko i mliječni proizvodi, već to mora biti jasno i nedvosmisleno pobrojano – koji su to proizvodi koji će imati stopu od 5% s obzirom na to da mliječnih proizvoda zaista ima jako puno i da mnogi od tih proizvoda i ne zaslužuju da budu osnovne životne namirnice. Tek kad se utvrdi koji proizvodi će biti oporezovani nižom stopom poreza i kad se posebno utvrdi koji su proizvodi koji će biti oporezovani stopom od 22 %  prema tom prijedlogu, jer se smatraju luksuzom, te da li će za sve ostale proizvode ostati standardna stopa 17 %, tek tada bi takav prijedlog trebalo, da tako kažem, da ode u nekakvu konačnu zakonsku proceduru usvajanja.”   

Ako dobro razumijemo, do tih rješenja mogli bi proći mjeseci u kojima neće doći do pojeftinjenja prema ovim izmjenama zakona? 

“Nije apsolutno riječ o bilo kakvoj reformi koja se može desiti preko noći. Govorimo zaista o jednoj ozbiljnoj reformi. Mnoge zemlje, evo, ako se referišemo na Evropsku Uniju, prvenstveno u slučaju kada uvode određene diferencirane stope PDV-a, to rade najprije na bazi dobro urađenih, kvalitetnih i velikih analiza – šta je to ono što nas očekuje po uvođenju diferencirane stope. Mi to, nažalost, nismo uradili, nikakva analiza nije urađena, niti šta je to na šta možemo računati po uvođenju diferencirane stope PDV-a kad je riječ i o gubitku prihoda i o onome što se kao nekakva finalna reakcija očekuje, a to je, ustvari, smanjenje cijena tih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine. Podsjetiću, formiranje cijena je slobodno, ne postoji nekakav mehanizam, osim uredbi koje eventualno mogu donijeti entitetske vlade o ograničenju marži. Za slučaj da mi nemamo ograničenje marži, a da uvedemo diferenciranu stopu PDV-a, to ne znači da će trgovci te cijene sniziti za iznos smanjenja poreskog opterećenja. Evo, kao primjer mogu samo navesti početak primjene trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine sa Evropskom Unijom, gdje smo 2008. godine, kad smo krenuli u taj proces, imali stope carina na uvoz proizvoda porijeklom iz Evropske Unije 5, 10 ili 15 % u ovisnosti od vrste proizvoda i to se sve skupa ukidalo u periodu od 2008. do 2015. godine. Naravno, iako smo smanjili poresko opterećenje za 5, 10 ili 15 %, ništa od tih proizvoda nije pojeftinilo. Moramo zaista biti vrlo oprezni i moramo znati da li će za one proizvode, za koje se smanji stopa PDV-a, to zaista rezultirati krajnjim rezultatom, a to je niža cijena tih proizvoda ili ćemo eventualno ostati u situaciji da ti proizvodi neće pojeftiniti, pa ćemo s jedne strane izgubiti prihode, a s druge strane građani neće osjetiti ništa. U tom smislu je neophodna analiza. Sve zemlje, koje se upuštaju u jednu ovakvu reformu, stvarno rade opsežne i kvalitetne analize, koje su, ustvari, sve ono što prethodi uvođenju diferencirane stope PDV-a u nekoj zemlji.” 

Čak i ako zanemarimo ove dileme o kojima ste govorili, kad se može očekivati prvi efekat, odnosno provođenje ovih izmjena zakona?

“Važno je naglasiti još činjenicu da se, po usvajanju jednog ovakvog zakona, treba zaista ostaviti jedan potpuno razuman vremenski period za početak primjene tog zakona. Moramo se spremiti, kako mi u Upravi za indirektno oporezivanje, tako i sami poreski obveznici. Što se tiče Uprave za indirektno oporezivanje, mi moramo mijenjati naša softverska rješenja, program koji prati uvozno carinjenje gdje se moraju vršiti izmjene stopa za sve one proizvode koji će biti pobrojani kao osnovne životne namirnice ili eventualno luksuzni, a pored toga mora se mijenjati i softversko rješenje koje prati PDV u unutrašnjem prometu. Mora se, između ostalog, kreirati i nova PDV prijava sa više polja gdje će biti posebna polja za nižu stopu PDV-a, standardnu i višu, i sve ostale stvari koje se u samom softveru moraju promijeniti kako bismo spremno dočekali početak primjene takvog jednog zakona. Za to je potrebno vrijeme, a prije svega i novac. Ja ću podsjetiti da smo mi, Uprava za indirektno oporezivanje kao državna institucija, evo već treću godinu zaredom na privremenom finansiranju. To konkretno znači da mi imamo novac čisto za osnovno funkcionisanje ove institucije. Inače, kad je privremeno finansiranje ne postoje sredstva u smislu ulaganja za nadogradnju softvera itd. Dakle, mora se usvojiti, između ostalog, i budžet Bosne i Hercegovine kako bi Upravi bila na raspolaganju sredstva koja bi mogli koristiti za početak i, da tako kažem, provođenje postupka izmjene samog softverskog rješenja, a to, naravno, zahtijeva novac. S druge strane, poreski obveznici na koje će se odnositi ovaj zakon moraće mijenjati svoje softvere, koji prate njihov rad, kako u maloprodaji, tako i u knjigovodstvu. I tu je potrebno vrijeme, a naravno i finansijska sredstva, koja će svakako poreski obveznici, koji budu morali mijenjati svoja softverska rješenja imati. Prema nekakvim našim predviđanjima, a i kako bi potpuno spremni eventualno dočekali početak primjene izmjene Zakona o PDV-u u smislu uvođenja diferencirane stope PDV-a neophodno je minimalno šest mjeseci da bismo u potpunosti, kvalitetno i spremni, svi skupa dočekali početak primjene jednog ovakvog zakonskog rješenja.”   

Da li će, gospodine Kovačeviću, procedura oko ukidanja akciza na gorivo biti jednostavnija? Iz ugla običnog čovjeka to bi trebalo biti prilično jednostavno – ukidanje akciza znači i smanjenje cijene goriva, a onda lančano i pojeftinjenje drugih proizvoda? Je li to baš tako?

“Što se tiče eventualne izmjene Zakona o akcizama, kojim se predviđa ukidanje stopa akciza na naftu i naftne derivate, podsjetiću, kad je u pitanju dizel, po litri jednog takvog derivata koji se proda na tržištu Bosne i Hercegovine, tu je akciza 0,30 KM. Postoje dvije putarine, jedna je 0,15 KM za održavanje puteva i druga je 0,25 KM za izgradnju auto-puteva. Naravno, postoji i PDV u mlaoprodajnoj cijeni u iznosu od 17 %. Ono što je predviđeno jeste ukidanje samo stopa akciza i zato bi bilo neophodno da se u našem softveru, koji prati uvozno carinjenje, izmijene stope akciza, odnosno da se one ukinu, privremeno ili na neki određeni vremenski period, koji bude predviđen zakonom koji bude finalno usvojen u Parlamentu BiH. To je postupak za koji nije neophodno sad nešto previše prvemena, ali isto tako se još moraju precizno definisati i svi neki opšti elementi koji su važni za početak primjene jednog takvog zakonskog rješenja. Prije svega, mislimo na precizno definisanje šta će se dešavati sa zalihama nafte, koje budu u momentu stupanja na snagu novog zakona, kakve će biti  kontrole, ko će te kontrole vršiti da ne bi bilo eventualno nekakvih zloupotreba… Dakle, prema našim procjenama, okvirno negdje do mjesec dana bi bilo neophodno kako bi mogle stupiti na snagu izmjene i dopune Zakona o akcizama u smislu ukidanja akciza za naftu i naftne derivate.”    

Svjedoci smo da svako poskupljenje goriva na svjetskom tržištu doslovno trenutno dovodi do poskupljenja na bosanskohercegovačkim pumpama, dok su za pojeftinjenje po bilo kojem osnovu ponekad potrebne sedmice, čak i duži period.  Može li se dogoditi da pojedini lobiji jednostavno opstruišu i učine besmislenim ove mjere čiji je cilj olakšavanje posljedica poskupljenja za građane?

“Kao što ste i sami rekli, nebrojeno puta do sada smo bili svjedoci da cijene nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini, ali isto tako i u ostalim zemljama, vrlo često znaju automatski rasti objavom poskupljenja barela nafte na svjetskom tržištu, dok s druge strane, ukoliko dođe do pojeftinjenja nafte na svjetskom tržištu, tada se trgovci opravdavaju činjenicom da imaju naftu koju su ranije uvezli po skupljoj cijeni, te da to ne mogu odmah prodati po jeftinijoj cijeni iz razloga što bi eventualno bili u gubitku. Zato sam napomenuo da ovdje moraju svakako biti uključeni entitetski inspektorati gdje se mora tačno i precizno znati ko će vršiti kontrole i koja visina marže je dozvoljena na uvoznu cijenu. To je vrlo jednostavno provjeriti. Za svaki uvoz nafte i naftnih derivata postoji uvozna dokumentacija, postoje fakture u kojima je jasno i precizno definisano kolika je nabavna cijena, primjerice, dizela ili supera, gdje se automatski zna koje su dadžbine naplaćene, odnosno koje su morale biti plaćene na tu cijenu i koja je dozvoljena marža da se tu stavi. Po tom osnovu zaista je vrlo jednostavno izvršili kontrole i vidjeti da li neko ostvaruje ekstra profit ili posluje u skladu sa važećim zakonskim propisima, ali je to lako reći. Potrebno je to, naravno, izvršiti i potrebno je precizno znati ko će takve kontrole raditi i u kojem obimu.”

zosmedia.ba/Akta