Blagi pad broja nezaposlenih u Bosni i Hercegovini evidentan je u statističkim podacima, ali razlozi takvog kretanja nisu ohrabrujući. Naime, smanjenje se u velikoj mjeri dovodi u vezu s odlaskom stanovništva, a ne s otvaranjem novih radnih mjesta. Radnici iz BiH danas čine značajan dio tržišta rada širom Europe, pri čemu posebno zabrinjava činjenica da zemlju napuštaju mladi i obrazovani kadrovi.

Iako su zanimanja poput zanatlija, trgovaca, kuhara i konobara i dalje tražena, poslodavci sve teže dolaze do radne snage jer mnogi radnici svoju egzistenciju nastavljaju graditi u inostranstvu.

“Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas”, poručuje ugostitelj Miljan Lale.

Istovremeno, radnici iz BiH čine značajan udio u radnoj snazi drugih država.

“Prošle godine je preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada”, ističe Mario Nenadić iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Uprkos određenim pomacima, tržište rada u BiH i dalje je suočeno s visokom nezaposlenošću. Krajem januara evidentirano je više od 316 hiljada nezaposlenih, dok je mjesec kasnije taj broj smanjen na oko 315 hiljada, pri čemu žene čine gotovo 190 hiljada. Na godišnjem nivou zabilježen je pad od 8.660 osoba, odnosno 2,67%, ali stručnjaci upozoravaju da takvo smanjenje nije posljedica novog zapošljavanja.

“Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga”, pojašnjava ekonomski analitičar Igor Gavran.

Struktura nezaposlenih dodatno ukazuje na problem, jer prema rezultatima Ankete o radnoj snazi bez posla najčešće ostaju osobe u najproduktivnijem životnom periodu.

“Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih”, navodi Lejla Aganović iz Agencije za statistiku.

Uz stanje u industriji i ograničene mogućnosti zapošljavanja, analitičari upozoravaju da bi stvarni broj nezaposlenih mogao biti i znatno viši od zvanično prikazanih podataka, piše Akta.