Drvoprerađivačka industrija u regionu suočena je s nizom problema koji prijete stabilnosti i konkurentnosti sektora. Prošla godina bila je posebno teška, s naglim padom izvoza, smanjenjem potražnje na inozemnim tržištima i povećanjem troškova proizvodnje. U sektoru koji je ovisan o vanjskim tržištima, opadanje narudžbi i konkurencija iz drugih zemalja dodatno otežavaju poslovanje. Osim toga, rast cijena sirovina i energenata dodatno pritisne industriju, čineći je manje konkurentnom u globalnom okruženju.

S obzirom na značaj ovog sektora za regionalnu ekonomiju, određeni koraci u stabilizaciji industrije mogli bi značiti spas za kompanije koje se bore s teškom tržišnom situacijom.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u prvih devet mjeseci 2024. godine izvoz drvne industrije iznosio je 1.233.177.564 konvertibilne marke (630.513.823 eura), što predstavlja pad od 8,4 posto u odnosu na isti period 2023. godine. Ovaj trend je nastavljen i do kraja godine, s ukupnim padom izvoza od 12,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Posebno je zabrinjavajuće smanjenje izvoza namještaja za 3,9 posto, s obzirom na to da namještaj čini 43 posto ukupnog izvoza drvnog sektora.

„Pored smanjene potražnje, naši proizvođači suočavaju se s pritiscima na snižavanje cijena od strane stranih kupaca, što dodatno smanjuje profitne marže. Konkurencija iz zemalja poput Turske, Poljske i Rumunije, koje nude proizvode po nižim cijenama, zahvaljujući državnim subvencijama i jeftinijoj radnoj snazi, dodatno otežava poziciju bosanskohercegovačkih kompanija na međunarodnom tržištu“, kaže Dinko Mujkić, predsjednik Drvnog klastera BiH „Namještaj i drvo“.

Uz to, nastavlja, rastu i troškovi proizvodnje. „Povećanje cijene sirovina, posebno drvne građe i pločastih materijala, kao i rasta cijena energenata, dovode do povećanja troškova proizvodnje. Ovi faktori smanjuju konkurentnost bh. proizvoda na međunarodnom tržištu“.

Spomenuto udruženje sa sjedištem u Sarajevu okuplja više od 80 kompanija iz drvne industrije i proizvodnje namještaja, kao i istraživačke i obrazovne institucije širom Bosne i Hercegovine.

„Jedan od glavnih razloga za pad izvoza je ekonomska kriza u zemljama poput Njemačke i Italije, koje su među najvećim izvoznim tržištima za bh. drvne proizvode. Moguća rješenja i preporuke za izlazak iz krize su diversifikacija tržišta, što su i pokušali na tržištu Amerike, Skandinavije, Afrike i Azije, kako bi se smanjila zavisnost od tržišta Evropske unije i povećanje stepena finalizacije proizvoda, dizajniranja proizvoda i digitalizacija“, ističe Dinko Mujkić.

„Strateške promjene i prilagođavanje tržišnim uslovima mogu pomoći u ublažavanju negativnih efekata i stabilizaciji sektora. Posebno bi mnogo značile državne subvencije i podrška kojih nema nikako. Poticaji za izvoz i smanjenje poreza na energente mogli bi olakšati poslovanje proizvođačima“.

Kvalitetan proizvod ima mjesto na tržištu

Klaster priprema organizaciju poslovnog sajma „Sarajevo BAU 2025“, koji se treba održati od 2. do 4. septembra, kao i četvrti kolektivni nastup bh. kompanija na najvećem sajmu za veletrgovce u Evropi „MOW 2025 – Bad Salzuflen“, koji će se održati od 21. do 25. septembra u Njemačkoj.

„Ovo je i naš odgovor na trenutnu krizu jer smatramo i dokazujemo da dobar i kvalitetan proizvod, po mogućnosti i dizajniran proizvod, još uvijek ima potražnju na tržištu. Naša članica, kompanija ‘Interprocess’ je u 2024. godini osvojila i prestižnu nagradu ‘German Design Award’ za dizajn stolice brenda ‘Mobello’. Ove godine mnogo je veća potražnja za pomenuti sajam, s obzirom da je otkazan sajam u Kelnu koji se trebao održati u januaru“, ističe Dinko Mujkić.

Nagib Mujkić, vlasnik firme „Tisakomerc“ Žepče, koja duže od tri decenije izvozi na tržište Zapadne Evrope, govori da je prošla godina bila veoma teška, da je konjuktura na tržištu prije svega u drvnoj industriji, namještaju, ali i u metalnoj industriji bilježila opadajuće trendove „i u dobroj mjeri uticala da su mnoge firme, među kojima je i njegova, imale značajan pad prometa“.

„Godinu 2025. dočekali smo sa neizvjesnošću i brigom kako se ovom trendu suprotstaviti, jer tržište još uvijek nije stabilizovano, opterećeni smo ovim problemom da se nosimo sa svim izazovima koje on uzrokuje. Vlada Federacije BiH nas je šokirala dodatnim opterećenjima na privredi, koja će zasigurno uticati i na našu dodatnu nekonkurentnost, smanjen obim poslovanja, nerentabilnu proizvodnju i otpuštanje radnika. O porastu i dodatnim ulaganjima nema govora i to je za državu, ali i firme pojedinačno dodatni negativni efekat“, priča Nagib Mujkić.

Nermin Terzić, direktor firme „Rattan Sedia“ iz Brčkog, koja izvozi i izlaže na ino sajmovima, kaže da su prošle godine imali djelomičan rast, ali uz manji pad izvoza.

„Ova godina bi trebala biti posebno izazovna, kako zbog odluke o minimalcima, tako i zbog manjka investicija na regionalnom području. Do sada nismo pribjegavali otpuštanju radnika. Nadamo se i vjerujemo da će tako i ostati. Aktuelni plan je da se bolje pozicioniramo na tržištima na koje smo nedavno ušli, kao i da otvorimo nova evropska tržišta. Bićemo primorani raditi korekcije cijena i aktivirati posebne mehanizme za uštede i bolje korištenje radne snage i mašinskog parka“, govori Terzić.

‘Brodolom može biti kolektivan, a spašavanje pojedinačno’

Drvoprerađivači u Republici Srpskoj su protiv novog cjenovnika Šuma RS, kojim će cijene biti uvećane i za više od 20 posto. Poručili su da će, ako cjenovnik stupi na snagu, „brodolom biti kolektivan, a spašavanje pojedinačno“. Traže od Vlade tog bosanskohercegovačkog entiteta da preispita odluku o cijenama.

„Što se tiče drvoprerađivača u Republici Srpskoj, u prošloj godini ova grana je zabilježila pad od 39,7 posto. To je jedna katastrofa kakva se u novijoj istoriji ne pamti, što se tiče drvoprerade. Samim tim i izvozne aktivnosti su smanjene. Namještaj i prerada drveta nekih sedam posto imaju manji izvoz. Uz sve to došla nam je i Odluka Vlade Republike Srpske na inicijativu JP Šuma RS o povećanju cijena trupaca“, kaže Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta i Udruženja za zaštitu životne sredine pri Privrednoj komori Republike Srpske.

Ukazuje da, uz povećanje cijene električne energije i povećanja minimalne cijene rada, povećanje cijena trupaca dodatno ugrožava drvoprerađivače.

„Nažalost, svjedoci smo i zatvaranja nekih preduzeća. Prema Republičkom zavodu za statistiku Republike Srpske, prošle godine u industriji namještaja za 20 posto je smanjen broj zaposlenih, dok u samoj preradi drveta za 7,5 posto smanjen broj radnika“, kaže Andrić.

Nove cijene će ozbiljno pogoditi sve

Prema riječima Darka Partala, direktora kompanije „Drvoprodex“ Banja Luka, stanje na tržištu je „loše i teško“, a nove cijene će ozbiljno pogoditi sve drvoprerađivače.

„Ako biste nasumično izabrali deset rukovodilaca javnih preduzeća koja upravljaju šumama u Bosni i Hercegovini, kod najmanje devet biste pronašli političku povezanost. Situacija je posebno izražena u Republici Srpskoj, gdje su od 27 rukovodilaca šumskih gazdinstava, čak 23 stranački kadrovi. Kada se tome doda i direktor ‘Šuma RS’, koji istovremeno obavlja funkciju u Skupštini opštine Mrkonjić Grad, dolazimo do poražavajuće činjenice: gotovo svaka odluka o šumskim resursima u Republici Srpskoj ima političku pozadinu“, navodi se na portalu Transparentno, koji je pokrenuo Transparency International u BiH, na kojem objavljuju najvažnije podatke o poslovanju, dobiti, gubicima, broju zaposlenih i raznim diskrecionim troškovima za više od 230 javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini.

Objašnjeno je da su „zahvaljujući poslovanju pod pokroviteljstvom politike, sva šumska preduzeća u BiH u 2023. godini ostvarila profit od tek 4,73 miliona konvertibilnih maraka (2,42 miliona eura), uprkos činjenici da zapošljavaju više od 9.000 radnika i da raspolažu sa više od polovine teritorije BiH, koliko se nalazi pod šumama“. Ovi podaci su rezultat analize „Upravljanja šumama u BiH“ Transparency Internationala, koja je obuhvatila poslovanja šumskih preduzeća u oba entiteta, kantonima i šumskih gazdinstava u Republici Srpskoj od 2020. do 2023. godine.

U drvnom sektoru nema optimizma

Prema podacima Privredne komore Srbije, prerada drveta i proizvodnja namještaja tri godine je u postepenom padu. U prvih osam mjeseci 2024. godine, u poređenju sa istim periodom 2023. godine, proizvodnja namještaja je zabilježila pad od tri posto dok je prerada drveta i proizvoda od drveta imala pad od 3,9 posto. Uz pad cijena u preradi drveta, zabilježen je porast zaliha u proizvodnji namještaja.

„U drvoprerađivačkom sektoru je zabeležen blagi pad broja zaposlenih, a zarade u drvnom sektoru su znatno manje od republičkog proseka. U spoljnotrgovinskoj razmeni drvni sektor je ostvario suficit u iznosu od 167 miliona evra, uz pokrivenost uvoza izvozom od 116,6 odsto, a najviše je izvezeno nameštaja“, kaže Dragojlo Blagojević, osnivač, vlasnik i prvi urednik DrvoTehnike, revijalnog časopisa za poslovnu saradnju, marketing, tržište, ekologiju i tehnologiju u preradi drveta, proizvodnji namještaja, šumarstvu i graditeljstvu.

„U drvnom sektoru nema optimizma jer skoro četvrtina ispitanih firmi je ocenila da je poslovna klima loša, a 66,3 odsto smatra da je poslovni ambijent nepromenjen. Kada je reč o očekivanjima, 38 odsto kompanija očekuje da će poslovna klima napredovati, dok 49,4 odsto kompanija očekuje nepromenjeno stanje“.

Blagojević zaključuje da u drvnom sektoru u Srbiji, baš kao i u ostatku regiona – nema optimizma, piše Al Jazeera.