Zlato, koje se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u kriznim vremenima, doživjelo je snažan pad cijene usred rata u Iranu i energetske krize. Od početka marta vrijednost plemenitog metala pala je za oko 800 dolara po unci, odnosno oko 15 posto.

Nakon što je početkom marta dosegnulo gotovo 5400 dolara po unci, zlato se do kraja mjeseca stabiliziralo u rasponu između 4400 i 4700 dolara. Time je izbrisalo velik dio dobitaka ostvarenih tokom godine, koja je započela rekordnim rastom.

Najveći pad u više od četiri decenije

Posebno snažan pad zabilježen je u trećoj sedmici marta, kada je cijena zlata s oko 5000 dolara pala na nešto više od 4500 dolara u samo nekoliko dana.

Prema analitičarima, riječ je o najvećem sedmičnom padu u posljednje 43 godine.

Takav razvoj događaja iznenadio je tržišta jer zlato u pravilu jača u krizama. Ovaj put dogodilo se suprotno – dvogodišnji uzlazni trend prekinut je upravo u trenutku eskalacije geopolitičkih napetosti.

Zašto cijena zlata pada u krizi

Iako se to na prvi pogled čini paradoksalnim, sličan obrazac viđen je i ranije, naprimjer na početku finansijske krize 2008. godine, piše Handelsblatt.

U trenucima velikih padova na burzama investitori često prodaju zlato kako bi pokrili gubitke ili ispunili obveze prema brokerima. Budući da je tržište zlata vrlo likvidno, ono se prvo nalazi na udaru.

Dodatni razlog leži u činjenici da je zlato u posljednje dvije godine snažno raslo, pa su mnogi investitori sada odlučili unovčiti dobit.

Uticaj kamatnih stopa

Ključni faktor pada cijene zlata su i promijenjena očekivanja oko monetarne politike.

Dok se početkom godine očekivalo nekoliko smanjenja kamatnih stopa američke centralne banke, tržište sada računa čak i na mogućnost njihova povećanja.

Više kamatne stope negativno utječu na zlato jer ono ne donosi kamatu, pa postaje manje atraktivno u odnosu na druge oblike ulaganja.

Prognoze analitičara

Uprkos trenutnom padu, mnoge finansijske institucije i dalje vjeruju u rast cijene zlata.

Goldman Sachs procjenjuje da bi zlato tokom godine ponovno moglo dosegnuti 5400 dolara po unci, dok UBS ide i korak dalje te predviđa cijenu od 5900 dolara početkom 2027.

Commerzbank također je podigao svoju prognozu na 5000 dolara do kraja 2026.

Stručnjaci ističu da zlato obično najbolje performira u drugoj fazi krize – kada privredni rast slabi, a centralne banke počinju snižavati kamatne stope.

Rizici na tržištu

Jedan od potencijalnih rizika za cijenu zlata je mogućnost da države počnu prodavati svoje rezerve.

Ako se sukob dodatno proširi i poremeti prihode od nafte, pojedine zemlje mogle bi posegnuti za zlatom kako bi osigurale likvidnost.

Već je zabilježeno smanjenje zlatnih rezervi u Turskoj, što je dodatno pritisnulo cijenu na tržištu.

Ipak, većina analitičara ne očekuje masovnu prodaju, već eventualno usporavanje kupovine zlata od strane centralnih banaka.

Šta to znači za ulagače

U kratkom roku moguće su daljnje oscilacije i padovi cijene, posebno ako inflacija i visoke kamatne stope ostanu u fokusu tržišta.

No srednjoročno i dugoročno, energetska kriza i potencijalna stagflacija mogli bi ponovno pogurati cijenu zlata prema gore.

Za ulagače spremne na rizik i volatilnost, trenutni pad mogao bi predstavljati zanimljivu ulaznu tačku – ali bez ganrancije brzog povratka na rekordne razine, piše Fokus.