U posljednje vrijeme, građevinski sektor suočava se s rastućim inflatornim pritiscima koji značajno utiču na javne nabavke.

Često se događa da tenderi propadaju jer ne stigne nijedna ponuda, što dovodi do ponovnog raspisivanja sa većim cijenama. Ova situacija ne samo da otežava realizaciju projekata, već također otvara pitanja o transparentnosti i održivosti tržišnih praksi. Analiza trenutnog stanja pokazuje da je prilagođavanje cijena često neizbježan odgovor na promjene u ekonomskom okruženju, ali i izazov koji treba riješiti kako bi se osigurala konkurentnost i kvalitet usluga u građevinskoj industriji.

Posljednji takav primjer je milionska investicija u Bihaću. Javna ustanova za sport, odmor i rekreaciju Bihać je u avgustu raspisala, a zatim poništila javni poziv za prvu fazu izgradnje sportskog i rekreativnog bazena u okviru školskog kompleksa Prekounje. U obavještenju o poništavanju navedeno je da nije stigla nijedna ponuda u predviđenom roku.

SVE ČEŠĆI PROBLEM

U razgovoru za portal Akta.ba direktor Javne ustanove za sport, odmor i rekreaciju Bihać Amir Ramić govori o ovoj problematici.

“Pokušao sam ostvariti kontakte sa nekoliko firmi, ali nisam dobio konkretne odgovore. Moguće je da je razlog složenost poslova ili mala predračunska vrijednost, što ostavlja prostor za nagađanje. To je inače čest problem kada je riječ o javnim nabavkama u građevinskom sektoru”, navodi Ramić.

Analizirajući građevinsko tržište, dodaje, često se primjećuje da se kada se osjeti monopol, cijene radova povećavaju, što dovodi do nerealnog profita. Ipak, Ramić ističe da na projektu izgradnje bazena nisu podlegli inflatornim pritiscima, te je cijena radova ostala ista i u drugom pokušaju javne nabavke.

“Ne želimo ulaziti u zonu gdje potencijalni ponuđači manipuliraju, nerealno dižu cijene i ostvaruju ekstra profit”, naglašava Ramić.

Zbog toga je drugi pokušaj javne nabavke raspisan s istom cijenom. Do sada je tendersku dokumentaciju preuzelo 14 kompanija. “Imao sam razgovor sa nekoliko kompanija, iako sam u specifičnoj situaciji, cilj je bio dobiti prave povratne informacije. Kapaciteti i osposobljenost za projekat su ograničeni. Bilo je ideje o formiranju konzorcija, što nam je potvrdio lokalni izvođač koji planira suradnju s drugom firmom vezano za bazensku tehniku”, kazao je Ramić.

Ukoliko i ovaj tender prođe bez ponuda, Ramić navodi da će krenuti ispočetka. Prema ugovoru s Federalnim ministarstvom kulture i sporta, rok za utrošak sredstava je kraj godine, ali su oni razumjeli izazove s kojima se susreću u građevinskom sektoru, gdje je potražnja velika, a kapaciteti veoma skučeni.

Ipak, kod drugog projekta, izgradnje atletske staze, cijene su morale biti “pojačane” sa 600.000 KM na 700.000 KM kako bi se pratila inflatorna kretanja.

“Povećanu vrijednost radova prate i dodatne stavke”, dodaje Ramić. Naprimjer, dodali su izgradnju drenažne cijevi procijenjene na 35.000 KM, kao i pomoćni teren, gdje je ranija nabavka iznosila 474.000 KM, a prethodna 420.000 KM.

KOMERCIJALNI I JAVNI INTERES

Zakon o javnim nabavkama članom 21. propisuje da se nakon poništenja postupka nabavke ukoliko nije bilo podnesenih ponuda, a uslovi se nisu znatno izmijenili, može sprovesti pregovarački postupak bez objave obavještenja.

Damjan Ožegović, viši istraživač Transparency International u BiH smatra da je u svakom slučaju bolje uvećati cijenu i pokušati nabavljati robe, radove ili usluge u nekom transparentnijem postupku i obezbjeđujući konkurenciju koja bi nadmetanjem ipak mogla oboriti cijenu, piše Akta.

“Naravno, opasnost koja se krije iza dogovora ugovornog organa i pogodovanja jednom ponuđaču je svakako sporna, i veliki je argument protiv povećanja cijene. Gorući problem je što aktivnu legitimaciju za intervenciju u slučaju bilo koje nepravilnosti imaju isključivo zainteresovani ponuđači koji po pravilu, logično, štite svoj komercijalni interes, dok javni interes nema ko da štiti jer žalbe ne mogu ulagati ni Agencija za javne nabavke BiH, ni tužilštva, ni pravobranilaštva, ni nevladine organizacije niti iko drugi, izuzev ponuđača. Osim aktivne legitimacije u žalbenom postupku, rješenje u pripremi dokumentacije i formiranju cijene bi bilo uključivanje nekih od navedenih učesnika kako bi se obezbijedila veća transparentnost i integritet, kao što je to slučaj u nekim državama regiona”, zaključuje Ožegović.