Najnoviji poslovni barometar za 2025. godinu, zasnovan na anketi među članicama Vijeća stranih investitora, ukazuje da je poslovni ambijent u Bosni i Hercegovini opterećen dugotrajnim strukturnim izazovima.
Među ključnim problemima izdvajaju se složena administrativna struktura, rascjepkan regulatorni okvir te nedostatak predvidivosti u poslovanju.
Prema rezultatima istraživanja, oko 38 posto ispitanih kompanija nije zadovoljno postojećim uslovima rada. Ipak, uprkos takvim ocjenama, većina investitora i dalje pokazuje značajno povjerenje u domaće tržište. Čak 90 posto učesnika ankete preporučuje Bosnu i Hercegovinu kao pogodnu lokaciju za ulaganje, dok njih 65 posto planira dodatna ulaganja u naredne tri godine.
Predsjednik Vijeća stranih investitora Nedim Makarević prošle sedmice je predstavio nalaze izvještaja stranim ambasadorima, ističući da rezultati ukazuju na očuvan investicijski potencijal zemlje i njen kontinuirani značaj za strane ulagače.
“Posebno ohrabruje podatak da čak 90 odsto firmi okupljenih u okviru FIC-a preporučuje BiH kao zemlju za investiranje, što predstavlja vrlo snažan signal povjerenja u domaće tržište i njegove razvojne mogućnosti. Dodatnu težinu toj poruci daje činjenica da oko 60 odsto tih kompanija već reinvestira u BiH, što znači da investitori koji su prisutni na našem tržištu i dalje vide prostor za rast, širenje poslovanja i dugoročno djelovanje”, ističe Makarević.
Analiza također pokazuje da Bosna i Hercegovina zadržava određene prednosti u odnosu na konkurenciju, poput geografske blizine Europskoj uniji, relativno povoljnog poreskog sistema i raspoložive radne snage. Međutim, ove pogodnosti djelimično umanjuju institucionalni nedostaci i spor tempo reformi, koji i dalje predstavljaju glavnu prepreku za veći priliv novih investicija.
Kada je riječ o strukturi investitora, 74 posto kompanija dolazi iz inostranstva, dok domaći kapital učestvuje sa 26 posto. Najviše stranih ulaganja potiče iz Njemačke, Srbije, Austrije i Velike Britanije. Dominantan oblik poslovanja je društvo sa ograničenom odgovornošću, a među najčešćim modelima investiranja izdvajaju se greenfield projekti i preuzimanje postojećih kompanija.
Članice Vijeća stranih investitora ostvaruju značajan doprinos ekonomiji, koji premašuje devet milijardi konvertibilnih maraka, uz više od 20.000 zaposlenih radnika, piše Akta.