U narednom periodu možemo očekivati blagi pad cijena hrane, a krajem godine Evropa će se suočiti sa padom ekonomskih aktivnosti i novim izazovima

Posljednjih dana u Bosni i Hercegovini i susjedstvu zabilježen je blagi pad cijena goriva, a isplovljavanje brodova iz Ukrajine daje nadu da će građani odahnuti i da će porast cijena hrane konačno biti zaustavljen. Prof. dr. Željko Šain sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ističe da se posljednjih dana na međunarodnom planu dešavaju pozitivni pomaci u smanjivanju trgovinskog rata koji vlada.

IZBORNA GODINA

– Od dogovora između Putina i Erdoğana oko plina na jednoj strani, isplovljavanja brodova sa žitom iz Ukrajine i drugih prehrambenih stvari, do malog smirivanja napetosti oko energenata i nafte, kao da se malo razmiču oblaci sumorne situacije u međunarodnim trgovinskim relacijama. Ali, to nije trajno rješenje, kaže prof. dr. Šain.

Smatra da će, dokle god je ovakva teška međunarodna situacija i dok god u BiH nemamo realan program stabilizacije, smanjivanje cijena biti kratkoročno.

– Ulazimo i u dio godine kada generalno dozrijevaju poljoprivredni proizvodi i imat ćemo veću ponudu hrane, tako da će doći do smanjivanja cijena. Ali, to nikako neće biti dugoročno i značajno, dokle god postoje situacije sa totalnim ratom koji se vodi u svijetu i dok imamo neriješeno pitanje u našoj BiH, pogotovo u ovoj izbornoj godini kada će svi raditi, i već sada rade, na tome kako dobiti više glasova na izborima, a sve ostalo je sekundarno, naglašava prof. dr. Šain.

Upozorava da kreatori makropromjena na planeti Zemlji iznenada djeluju.

– Ko je mogao prije pola mjeseca govoriti da će biti sukob između SAD-a i Kine oko Tajvana i da će to utjecati na sva kretanja? Dovoljno je da se neki makroekonomski bitan elemenat promijeni i da dođe do variranja cijena nafte, kao posebno osjetljivo berzanske robe. To se pogotovo odražava na malim ekonomijama kao što je, za nas najvažnija, u BiH. Po Daytonu, ekonomska politika je na nivou entiteta, a entiteti ne sarađuju dovoljno na državnoj razini i to tržište čini nestabilnim. Mi ne možemo praviti projekciju oko kretanja cijena nafte zbog okolnosti u BiH, a pogotovo zbog utjecaja iz međunarodne zajednice, upozorava prof. dr. Šain.

Prof. dr. Azra Hadžiahmetović, također sa Ekonomskog fakulteta UNSA, napominje da, kada se radi o hrani, imamo i dodatne probleme, a to su efekat klimatskih promjena i efekat povećanih cijena energenata, te nedostatak đubriva za proizvodnju prehrambenih artikala.

– Isplovljavanje brodova iz Ukrajine će utjecati, prije svega, na dostavu i mogućnost zadovoljavanja elementarnih potreba stanovnika, možda ne toliko u Evropi, koliko u drugim dijelovima svijeta. Utjecat će blago, naravno, i na cijene hrane, ali ne toliko značajno koliki je efekat drugih promjena, prije svega klimatskih, a posebno efekat povećanih cijena energije i nedostatka đubriva za poljoprivrednu proizvodnju, upozorava prof. dr. Hadžiahmetović.

Smatra da pod hitno moramo mijenjati i prehrambene navike, strukturu naše prehrambene potrošnje, ali i računati na dugoročne trendove povećanja cijena i redukcije ponude kada je u pitanju proizvodnja hrane.

 Mi ćemo svjedočiti turbulencijama, usponima i padovima, kada su u pitanju cijene energenata, posebno u Evropi. To će trajati sve dok se stanje drastično ne promijeni i ne stabilizira, prije svega, pitanje sukoba i komunikacija generalno EU i ostatka svijeta, ističe prof. dr. Hadžiahmetović.

Prof. dr. Stevo Pucar sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci kaže da su globalno posmatrano cijene prehrambenih proizvoda u odnosu na april, maj i juni već u padu.

SMANJENJE RASTA

– Dogovor UN-a u vezi sa izvozom žitarica iz Ukrajine već je donio rezultate i može se očekivati blagi pad cijena hrane. Ipak, sve zavisi od razvoja situacije. Neka vrsta nove eskalacije u ratu u Ukrajini može dovesti ponovo do rasta. Sa druge strane, drastičniji pad cijena se ne može očekivati, jer i dalje postoje velike prepreke u kanalima snabdijevanja. Ne rješava izvoz žita sve probleme koji postoje još od pandemije. Kanali snabdijevanja su poremećeni, tu je i energetska kriza, a poremećeno je i snabdijevanja inputima u poljoprivrednu proizvodnju. Ne može se očekivati potpuna normalizacija. Pošto imamo opštu inflaciju, ono što možemo očekivati je smanjenje, ne pad cijena u apsolutnom iznosu, nego smanjenje rasta cijena hrane u odnosu na ostalo, pogotovo u odnosu na energiju, objašnjava prof. dr. Pucar.

Upozorava da u drugoj polovini godine Evropu očekuje recesija, a u 2023. predstoji nam globalna recesija, piše Oslobođenje.

– To nije dobro. To će dovesti do pada potražnje za naftom i pada cijene nafte i obuzdavanja inflacije, ali po cijenu smanjenja privrednih aktivnosti, zaposlenosti, povećanja nezaposlenosti, zaključuje prof. dr. Pucar.