Gotovo deceniju bh. građani čekaju da nadležne institucije osiguraju potpunu funkcionalnost lične karte. Automatizacija javne uprave donijela bi velike benefite građanima. Od zapošljavanja do javnih nabavki, dobijanja posla po kriterijima i slično. Poenta automatizacije elektronske uprave učinila bi sistem transparentnim i ne bi bilo prostora za korupciju. Postavlja se pitanje, da li donosioci odluka žele digitalizaciju?

Zakon o elektronskom potpisu usvojen je 2006. godine. Njime je predviđeno postojanje Kancelarije za nadzor i akreditaciju pri Ministarstvu saobraćaja i komunikacija BiH. Kancelarija je postala funkcionalna tek početkom 2019. godine, što je dovelo do zastare Zakona. Iako je novi zakon u formi nacrta u februaru 2019. usvojio Savjet ministara BiH, oboren je polovinom 2020. godine u Parlamentu BiH. Razlog – nepostojanje entitetske većine iz Republike Srpske, čije su vlasti tvrdile da usvajanje novog zakona o e-identifikaciji uz postojanje jednog supervizorskog tijela, predstavlja prenos nadležnosti, javlja BHRT.

“Oni tvrde da je to ustavna nadležnost entiteta. Međutim, onog trenutka kada je zakon donesen u oba doma PS BiH, mi imamo uspostavljene nadležnosti ureda za nadzor i akreditaciju i od tog trenutka nema više govora o prenosu nadležnosti”, navodi Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje.

A kasnilo se 11 godina. Utvrdila je to Kancelarija za reviziju institucija BiH koja je u avgustu ove godine objavila izvještaj revizije učinka.

“Za digitalno potpisivanje veliki utjecaj je imalo i kašnjenje nadležnih institucija u donošenju podzakonskih akata i uspostavi tijela za nadzor i akreditaciju, koje je trajalo preko 11 godina. Faktori koji su uticali na to su sporost MKT-a i Savjeta ministara u pripremi i donošenju potrebnih provedbenih podzakonskih akata”, navode iz Kancelarije za reviziju institucija BiH.

Za digitalno potpisivanje pomoću lične karte bilo je neophodno da se Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH akredituje za izdavanje kvalifikovanih potvrda, što se i dogodilo u aprilu ove godine.

“Agencija je u julu 2022. godine pripremila prijedlog Odluke o visini naknade za izdavanje kvalificirane potvrde kojom će se omogućiti upotreba sigurnog elektronskog potpisa. Agencija je Odluku dostavila Vijeću ministara Bosne i Hercegovine na dalje postupanje. Nakon što Vijeće ministara BiH usvoji i donese navedenu Odluku, Agencija će kao nadležni ovjerilac biti u mogućnosti izdavati kvalificiranu potvrdu kojom se omogućava upotreba sigurnog elektronskog potpisa za građane Bosne i Hercegovine”, kažu iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Na elektronskom čipu lične karte nalaze se aplikacije koje se upisuju tokom izrade ovog dokumenta, a koje joj omogućavaju dodatnu funkcionalnost, a to su biometrijska aplikacija, aplikacije za digitalno predstavljanje i aplikacija za digitalno potpisivanje.

“Pored vađenja standardnih papira, mogli bi da tražimo i da nam se podignu dokumenti i dostave na kućnu adresu, zbog toga što imamo elektronski potpis kojim potvrđujemo da smo mi osoba koja traži sa ove strane internet veze određeni dokument. Drugi element su javni pozivi i tenderi. Kada to postane automatizovano, političke stranke gube svu neformalnu moć koju imaju da ‘poguraju’ proces”, ističe Adis Muhović.

Za razliku od BiH, zemlje u okruženju su razvile e-servise koje građani mogu koristiti uz ličnu kartu. A to znači: jačanje javnih, ali i privatnih institucija i povećanje transparentnosti, efikasnosti, što u konačnici povećava nadzornu moć javnosti. Još se ne zna hoće li se ova odluka naći na dnenvom redu sjednice starog ili novog saziva Savjeta ministara.