Cijene američke sirove nafte zabilježile su najveći sedmični rast otkako postoje podaci o trgovanju terminskim ugovorima, a snažan skok potaknut je eskalacijom rata na Bliskom istoku koja je izazvala ozbiljne poremećaje u globalnoj opskrbi energentima.

Do naglog rasta došlo je nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) zatražio bezuslovnu predaju Irana, što je dodatno povećalo strah da bi sukob mogao potrajati i izazvati potrese na svjetskom tržištu nafte i plina, piše CNBC.

Rekordan skok cijena

Terminski ugovori za američku sirovu naftu West Texas Intermediate (WTI) porasli su za 12.21 posto, odnosno 9.89 dolara, pa je trgovanje završeno na 90.90 dolara po barelu. Globalna referentna nafta Brent istovremeno je poskupjela za 8.52 posto, odnosno 7.28 dolara, te je dostigla cijenu od 92.69 dolara po barelu.

Američka sirova nafta na sedmičnom nivou skočila je za 35.63 posto, što je najveći rast otkako je 1983. godine počelo trgovanje terminskim ugovorima. Cijena Brenta porasla je za oko 28 posto, što predstavlja najveći sedmični skok još od aprila 2020. godine.

Cijena od 150 dolara

Rat je gotovo paralizirao promet kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih pomorskih ruta za globalnu opskrbu energijom. Katarski ministar energetike Sad al-Kabi (Saad al-Kaabi) izjavio je za The Financial Times da bi cijena sirove nafte mogla dostići 150 dolara po barelu u narednim sedmicama ukoliko tankeri ne budu mogli prolaziti kroz moreuz.

Takav scenarij mogao bi “srušiti svjetske ekonomije”, rekao je al-Kabi.

– Očekujemo da će svi koji još nisu proglasili višu silu to učiniti u narednih nekoliko dana ako se ovo nastavi – kazao je al-Kabi.

– Svi izvoznici u regiji Zaljeva morat će proglasiti višu silu. Ako to ne učine, u nekom trenutku snosit će pravnu odgovornost za to, i to je njihov izbor.

Poremećaji u proizvodnji i reakcija tržišta

Administracija Donalda Trampa u petak je najavila program osiguranja vrijedan 20 milijardi dolara za naftne tankere u Perzijskom zaljevu, ali ta mjera nije značajnije smirila tržište sirove nafte.

Dva iračka zvaničnika izjavila su za Reuters da je Irak obustavio proizvodnju od 1.5 miliona barela dnevno. Kuvajt je također počeo smanjivati proizvodnju nakon što su skladišni kapaciteti popunjeni, rekli su izvori upoznati sa situacijom za The Wall Street Journal.

– Tržište se s procjene isključivo geopolitičkog rizika prebacuje na suočavanje s opipljivim operativnim poremećajima – napisala je Nataša Kaneva (Natasha Kaneva), šefica globalnog istraživanja roba u JPMorganu, u bilješci klijentima.

Kaneva je dodala da bi smanjenje proizvodnje moglo dostići šest miliona barela dnevno do kraja naredne sedmice ako se moreuz ne otvori za promet. Iz JPMorgana očekuju i da će Ujedinjeni Arapski Emirati u narednim danima pokazati ograničenja u opskrbi.

Posljedice za potrošače

Prosječna cijena galona običnog benzina u Sjedinjenim Američkim Državama porasla je za gotovo 27 centi tokom sedmice do četvrtka i sada iznosi 3.25 dolara, prema podacima američke putničke organizacije AAA.

Rat između Irana i Sjedinjenih Američkih Država u petak je ušao u sedmi dan. Na konferenciji za novinare američki ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) poručio je da su Sjedinjene Američke Države “tek počele s borbom”.

“Iran se nada da mi ovo ne možemo izdržati, što je zaista velika pogrešna procjena”, rekao je novinarima, prenosi Avaz.